U doba moga djetinjstva sve je to bilo drugačije.Drugačije od današnje djece.
Hej to bezbrižno djetinjstvo:
- Kada sam išla u početne razrede osnovne škole,pri povratku sjedala u mamino krilo
- Kada nisam znala koliko je dvije i pol kifle
- Sjećam se kad sam od knjiga pravila “stol”.
- Kad sam se bojala miša.
- Kad sam rane na koljenima liječila kunicom.
- Kad sam imala ćelavu bebu.Kad sam imala bebu plavušu,a sestrina je bila brineta.
- Kad sam urlala dok je mama usisavala.
- Kad sam sjedila na naslonjaču sećije.
- Dok sam gledala TV držala šćupljene šake
- Kada pospremimo sobu,pa mama dođe da “pregleda”
- Kad sam “kusala” mileram
- Kad su me trebali ostaviti da ležim u bolnici,pojela sam puno kifla.Tad sam se prvi put vozila liftom
- Voljela sam noću da se vozim autom i kroz prozor gledam prodavnice koje svjetle
- Kad smo snimali Pepine epizode
- Kad sam mačke hvatala za stomak
- Uvijek sam imala kikice
- Kada su listovi maslačka bili “riba” a igramo se “restorana”
- Kad tražim ljutiku,a naiđem na gorko lišće
- Kad sam se ljuljala i čak i sama pravila ljuljačke
- Kad sam se skrivala u drvarniku i “zaključavala” (brava je bila bez katanca :’) .)
- Kada su kukuruske bile oružje,mačevi
- Igrajući žmurke,ležala u najdubljoj travi
- Sjećam se Runđe (džemper)
- Nisam nikad htjela spavat danju,igrala se s prstima i na kraju zaspim
Hvala ti za svaki tren djevojčice draga.
Imate li vi neke trenutke iz djetinjstva koje pamtite?
Kafoholičarka 